Kako napisati oporuku: primjer i predložak

Sigurno je da nitko ne voli razmišljati o vlastitoj smrti, ali pripremanje sve dokumentacije koja će vašim bližnjima barem malo olakšati kraj vašeg života kada do njega dođe će vam zasigurno donijeti izobilje mira. Dobro je i znati da će se sve vaše želje poštivati kada vas više ne bude. Sve se ove stvari mogu ostvariti jednim malim korakom – pisanjem oporuke.

Kada osoba umre, osim psihološkog tereta koji pada na bližnje nakon gubitka važne osobe, postoje i mnoge službene stvari koje je potrebno obaviti. Najprije je potrebno obavijestiti sve osobe o smrti, a to se radi telefonskim putem i objavljivanjem osmrtnice. Nakon toga je potrebno organizirati sprovod i karmine ako ih je pokojnik želio, a postoje i mnoge druge obveze koje bližnji preminule osobe moraju obaviti.

Zasigurno bi im bilo drago da se nakon ovog tužnog događaja ne moraju brinuti i o raspodjeli imovine. Pisanje oporuke se možda čini kao zahtjevna aktivnost i možda ne znate kako biste započeli, ali samo razmišljanje o tome koliko ćete svojim bližnjima olakšati ove tužne dane napisanom oporukom trebalo bi biti dovoljno da se svatko odluči na ovaj korak. Ako uz raspodjelu imovine želite osigurati i skrb u starosti, usporedite oporuku s ugovorom o doživotnom uzdržavanju.

Koje su vrste oporuka?

Postoje tri vrste oporuka: privatna oporuka, javna oporuka i oporuka koja se piše u izvanrednim okolnostima.

Privatna oporuka može biti vlastoručna ili pisana pred svjedocima. Vlastoručnu oporuku ostavitelj cijelu piše i potpisuje svojom rukom. Za njezinu valjanost nije nužno, ali je vrlo korisno, upisati mjesto i datum sastavljanja. Datum je važan jer se kod dviju oporuka primjenjuje novija. Oporuku pred svjedocima može napisati netko drugi ili se može otisnuti na računalu, ali je ostavitelj mora vlastoručno potpisati pred dva svjedoka i izjaviti da je to njegova oporuka. Svjedoci se također potpisuju. Ovjera kod javnog bilježnika nije uvjet valjanosti.

Javna oporuka se piše u prisustvu nadležnih tijela. Nju na zahtjev ostavitelja može sastaviti javni bilježnik, sudac općinskog suda ili tamošnji javni savjetnik, a u inozemstvu konzularni predstavnik Republike Hrvatske. Ovakva se oporuka piše ako je to volja ostavitelja ili ako osoba ne može ili ne zna pisati ili čitati.

Jedino oporuka koja se radi u izvanrednim okolnostima može biti usmena. Ona se radi samo u slučaju ako ostavitelj nije u stanju napisati ikakvu oporuku ni u jednom valjanom obliku. Svoju posljednju volju tada mora izjaviti pred barem dva svjedoka, a ova oporuka je jedina koja ima rok trajanja: prestaje vrijediti 30 dana nakon prestanka izvanrednih okolnosti u kojima je dana.

Kako sastaviti oporuku i kad se čita?

Vlastoručna oporuka se piše rukom na papiru. Dokument mora sadržavati naslov ‘Oporuka’, ime i prezime, datum rođenja, prebivalište i ostale osnovne podatke ostavitelja, a ostavitelj obavezno mora napisati da oporuku piše pri čistoj savjesti i bez ičije prisile. Nakon toga ostavitelj navodi detalje o svim nasljednicima i što nasljeđuju. Na kraju oporuke je preporučljivo napisati da je to vlastita volja i da se prema njoj treba postupiti u slučaju smrti.

Oporuku zatim može čuvati ostavitelj koji ju je i napisao ili ju se može povjeriti na čuvanje nekoj drugoj osobi. Oporuka se može dati na čuvanje i osobi koja je u njoj navedena kao nasljednik. Ako se oporuka daje na čuvanje javnom bilježniku ili sudu, oni ju moraju uvesti u Hrvatski upisnik oporuka. Ukoliko je oporuka na čuvanju kod privatne osobe, ona ne mora biti upisana u upisnik.

Nakon smrti osobe njegovi bližnji trebaju otići u matični ured te tamo prijaviti smrt. Matični ured tada šalje sve podatke javnom bilježniku koji organizira ostavinsku raspravu, a svi potencijalni nasljednici dobivaju poziv na raspravu, ali su pozvane i sve ostale zainteresirane osobe. Na ostavinskoj raspravi se izdaju nasljedničke izjave kojima potencijalni nasljednici prihvaćaju nasljedstvo ili se njega odriču.

Primjer oporuke: predložak vlastoručne oporuke

Ovo su dva primjera kao pomoć pri pisanju. Vlastoručnu oporuku morate cijelu prepisati svojom rukom i potpisati. Otisnut i samo potpisan predložak nije valjana vlastoručna oporuka. Imena, adrese i imovina u primjerima su izmišljeni.

Primjer 1: jednostavna oporuka s jednim nasljednikom

OPORUKA

Ja, Ivan Horvat, rođen 12. ožujka 1950. u Varaždinu, OIB 12345678901, s prebivalištem u Varaždinu, Ulica lipa 5, pri punoj svijesti i bez ičije prisile, ovim izjavljujem svoju posljednju volju.

Za jedinog nasljednika cjelokupne svoje imovine određujem svoju kćer Anu Horvat, rođenu 4. svibnja 1978., OIB 10987654321.

Ovom oporukom opozivam sve svoje ranije oporuke.

U Varaždinu, 18. listopada 2026.

Ivan Horvat (vlastoručni potpis)

Primjer 2: oporuka s raspodjelom imovine i zamjenskim nasljednikom

OPORUKA

Ja, Marija Kovač, rođena 2. veljače 1955. u Splitu, OIB 23456789012, s prebivalištem u Splitu, Put Brda 10, pri punoj svijesti i bez ičije prisile, ovim izjavljujem svoju posljednju volju.

1. Stan u Splitu, Put Brda 10, upisan u zemljišnu knjigu k.o. Split, z.k.ul. 1234, ostavljam sinu Luki Kovaču, OIB 34567890123.

2. Novac na svim svojim računima i štednji ostavljam kćeri Petri Kovač, OIB 45678901234.

3. Ako netko od imenovanih nasljednika umre prije mene, njegov dio pripada njegovoj djeci na jednake dijelove.

4. Za izvršitelja oporuke određujem sina Luku Kovača.

Ovom oporukom opozivam sve svoje ranije oporuke.

U Splitu, 18. listopada 2026.

Marija Kovač (vlastoručni potpis)

Česte pogreške u oporuci

• oporuka je otisnuta na računalu i samo potpisana, bez dvaju svjedoka
• imovina ili nasljednici opisani su nejasno, pa ih nije moguće pouzdano utvrditi
• izostavljen je nužni dio djece ili bračnog partnera, što kasnije vodi sporu
• nitko ne zna gdje je oporuka. Zato je možete dati na čuvanje javnom bilježniku, koji je upisuje u Hrvatski upisnik oporuka

Za veću imovinu ili složene obiteljske odnose oporuku je sigurnije sastaviti kod javnog bilježnika ili uz pomoć odvjetnika.

Tko nasljeđuje i što se može naslijediti?

Nasljedstvo i imovinu preminulog nasljeđuju oni koji su navedeni u oporuci. Ukoliko ostavitelj nije napisao oporuku, postoje nasljedni redovi po kojima se onda određuju nasljednici. Prvi nasljedni red čine djeca ili posvojenici ostavitelja i bračni partner koji dijele imovinu na jednake dijelove. Drugi nasljedni red, ako nema potomaka, čine bračni partner i roditelji ostavitelja. Dio roditelja koji nije živ nasljeđuju njegovi potomci, odnosno braća i sestre ostavitelja. Ako je oporuka napisana, raspodjela prati oporuku, ali najbliži članovi obitelji, primjerice djeca i bračni partner, imaju pravo na nužni dio i kad ih oporuka izostavi.

Nasljedstvo ne obuhvaća nužno samo imovinu i novac ostavitelja. U nasljedstvo pripadaju i ovrhe i dugovi ostavitelja. Ako pred zakonom na ostavinskoj raspravi prihvatite nasljedstvo, njega se više nikako ne možete odreći. Ako pokojnik nema imovine i ostavine, ostavinska rasprava se niti ne provodi.

Svaka osoba koja razmišlja o raspodjeli svoje imovine i pisanju oporuke se svakako treba odlučiti na ovaj korak. Jednim jednostavnim dokumentom možete riješiti sve potencijalne probleme i rasprave oko nasljedstva do kojih može doći te učiniti da zasigurno ovaj svijet napustite u miru.