Smrt bliske osobe je vrlo traumatičan događaj i sa sobom donosi mnoge emocije i teške trenutke. Osim mnogih obaveza koje donosi smrt bliske osobe kao što su obavještavanje bližnjih uživo ili putem osmrtnice, organizacija sprovoda, itd., ovaj tužni događaj donosi i neke potencijalne probleme. Naime, mnogi se pitaju: što će se dogoditi sa dugovima osobe koja je umrla?
Kada čujemo riječ ‘nasljedstvo’, ona nas obično asocira na nekretnine, novac ili druge vrijednosti koje možemo primiti od preminule osobe. Međutim, nasljedstvo nakon smrti nama drage osobe uključuje i dugove te osobe, primjerice kredite, razna dugovanja na kreditnim karticama, prekoračenja na računima i mnoge druge novčane obveze. Dakle, uz razne troškove koje donosi sama organizacija sprovoda, moguće se susresti i sa većim, neočekivanim troškovima, odnosno dugovima.
Što se događa s dugovima nakon smrti?
Poznato je da nakon smrti osobe njihovi dugovi i obveze prema banci i ostalim ustanovama ne prestaju, nego se nasljeđuju. Sva pravila o nasljeđivanju dugova uređuju se Zakonom o nasljeđivanju, a on kaže da su nasljednici obvezni podmiriti dugove preminule osobe, ali samo u vrijednosti imovine koju su od pokojnika nasljedili.
Nakon smrti osobe koja je svojim bližnjima ostavila svoju imovinu, ali i dugove, organizira se ostavinska rasprava ili ostavinski postupak koji se obavlja pred sudom ili u prisustvu javnog bilježnika. Na ovom se događaju utvrđuju svi nasljednici te koja im prava pripadaju, ali i sastav imovine preminule osobe.
Osim kredita, moguće je nasljediti i ovrhe pokojnika. No ako je dužnik umro prije izdavanja rješenja o određenoj ovrsi, ona se smatra nevažećom. Ako to nije slučaj, ovrha se prebacuje na pokojnikove nasljednike te će se nakon toga ovrha isplatiti od iznosa imovine koju su nasljednici dobili od pokojnika. Vrlo je važno prije bilo kakvog nasljeđivanja biti dobro upoznat sa financijama pokojnika.
Koja je procedura kod nasljeđivanja dugova?
Na ostavinskoj raspravi se pred nasljednike stavlja nasljednička izjava kojom nasljednici prihvaćaju nasljedstvo ili ga se odriču. Oni koji su odlučili prihvatiti nasljedstvo, nasljeđuju i nasljedstvo u pravom smislu te riječi, odnosno nekretnine, novac itd., ali i dugove pokojnika. Ukoliko nasljednik izjavi da prihvaća nasljedstvo, toga se nasljedstva više ni u kojem slučaju ne može odreći.
Ukoliko postoji više nasljednika, oni solidarno odgovaraju za dugove pokojnika, odnosno između njih se dugovi dijele. Dugovi se ne moraju dijeliti ravnopravno na sve osobe, nego se dijele svakom nasljedniku do visine vrijednosti njegovog nasljednog dijela, naravno ako pokojnik nije drugačije odredio svojom oporukom.
Potencijalni nasljednici banci dostavljaju smrtni list preminule osobe, a nakon toga s bankom dogovaraju način otplate dugova. Primjerice, može se ugovoriti kredit za refinanciranje duga pokojnika ili se može sklopiti ugovor o pristupu duga. U svakom slučaju, nasljednik koji je prihvatio nasljedstvo obvezan je otplatiti dugove pokojnika. Banka se može naplatiti i preko imovine koja je ostala iza pokojnika ako njena vrijednost nije veća od iznosa duga koji je ostavljen.
Također, ako je pokojnik na kreditu imao sudužnika odnosa jamca, on se potpisivanjem ugovora o kreditu obvezao na ispunjenje obveze otplaćivanja istog. Jamac tada odgovara svojom cjelokupnom imovinom za obveze iz ugovora, odnosno imovina mu se oduzima do podmirenja obveza. Ako su ostavinskom raspravom dogovoreni nasljednici, a oni nisu isti kao jamci kredita, u dogovoru jedni s drugima i sa bankom nasljednici mogu otplaćivati dugove umjesto jamaca.
Kako izbjeći nasljeđivanje dugova?
Najlakši način za izbjegavanje dugova je taj da se na ostavinskoj raspravi odreknete cijelog nasljedstva. No u tom slučaju se odričete i imovine koja bi možda bila i veće vrijednosti od iznosa duga. Naravno, nasljednici prije donošenja bilo kakve odluke o prihvaćanju ili neprijvaćanju nasljedstva imaju pravo provjeriti stanje duga, odnosno premašuje li iznos duga potencijalnu imovinu koju bi dobili.
Dakle, kako biste izbjegli potencijalne probleme, vrlo je važno prije smrti pokojnika prikupiti sve relevantne podatke o financijama, dugovima te imovini pokojnika. Na ovaj način neće doći do nepotrebnih iznenađenja, a posebno je to važno ako iza preminule osobe nije ostala sva uredna dokumentacija koja govori o pokojnikovim financijama.
Dobar način za izbjegavanje potencijalnih problema je i da osoba koja je korisnik kredita i ostalih dugova prije smrti zaštiti svoje bližnje tako što će ugovoriti određenu policu životnog osiguranja kod koje se određuje svota na koju se ‘osigurava’ život pokojnika. Ta se svota u slučaju smrti osobe ili trajnog invaliditeta isplaćuje njegovim najbližima te predstavlja pravo financijsko osiguranje u slučaju smrti osobe.
